Italijanski novinar o "Sarajevo safariju": Bilo je najmanje stotinu ratnih turista, ubijeno dijete je bilo najtraženiji trofej

Članak počinje navodima bivšeg američkog marinca i vatrogasca Johna Jordana, koji je prvi svjedočio o "turistima snajperistima" u februaru 2007. pred Haškim tribunalom a transkript ispitivanja dostupan je na internetu.

"Jordan je u više navrata u Sarajevu vidio muškarce koji su mu privukli pažnju odjećom, oružjem, te činjenicom da su ih vodili lokalni ljudi. Neki su imali puške, 'koje su više odgovarale lovu na divlje svinje u Švarcvaldu nego borbama u gradu'. Jasno se vidjelo da nisu vješti u kretanju kroz ruševine. Isto mu je, kako kaže, potvrdio i jedan saradnik sa područja Mostara. Iz Jordanovog svjedočenja o 'turistima snajperistima' uslijedilo je: ništa. Možda zato što su priče o Kanađanima, Rusima, Nijemcima, Švicarcima i Italijanima koji su s lovačkom opremom dolazili u Sarajevo i plaćali srpskim paravojnim jedinicama ogromne sume da bi mogli ići u lov na ljude dugo smatrane urbanom legendom", piše Frankfurter Sonntagszeitung (FAS), a prenosi Deutsce Welle.

"Ratni turisti nastavili izlete i tokom 1994. i 1995."

Njemački list se potom osvrće na dosje koji je italijanski novinar Gavazzeni sa svojim advokatom Nicolom Brigidom i bivšim sudijom Guidom Salvinijem predao tužilaštvu u Milanu 28. januara 2025, a koji je FAS dobio na uvid.

"Tu se navodi da je riječ je o najmanje stotinu 'ratnih turista' koji su nazivali jedni druge 'strijelcima' – mada bi 'prikladniji izraz bi bio serijske ubice'. Navodno su plaćali i do 300.000 eura (u današnjoj vrijednosti): Djeca su koštala najviše, zatim muškarci (po mogućnosti u uniformi i naoružani), onda žene, a najzad starce se moglo ubiti besplatno. U dokumentu se tvrdi da je italijanska vojna obavještajna služba 1993. bila obaviještena o 'ratnim turistima' i nekoliko mjeseci kasnije saopštila da je identifikovala polaznu tačku tura i da ih je zaustavila. Ali da li je to zaista istina?", navodi se dalje u tekstu.

"Ne, danas znamo da to ne odgovara istini. Izleti na front nastavljeni su i tokom 1994. i 1995.", rekao je Gavazzeni prošle srijede u Milanu, prenosi njemački list.

Gavazzeni, koji je autor knjiga o atentatima na sudije Giovannija Falconeja i Paola Borsellina koji su bili lovci na mafiju i o atentatu na papu Ivana Pavla II, u februaru bi trebao objaviti svoju najnoviju knjigu pod naslovom "I cecchini del weekend" ("Vikend-snajperisti"). Netflix i Amazon su ga kontaktirali – žele ekranizirati knjigu, koju će objaviti izdavačka kući Paper First.

Šta ga je najviše šokiralo?

"Da je ubijeno dijete očito bilo najtraženiji trofej", piše Frankfurter Sonntagszeitung i nastavlja:

"Tokom opsade Sarajeva, koja je počela 6. aprila 1992. i završila 29. februara 1996., ubijeno je 11.541 ljudi. Među žrtvama je bilo 1.621 dijete. Svaka porodica u gradu ima bar jednu žrtvu poginulu od granate ili snajpera. Sarajevo je okruženo planinama visokim preko dvije hiljade metara, koje se spuštaju u blage brežuljke. Snajperisti su bili postavljeni na tim uzvišenjima, s pogledom na ulice, trgove, stanove. Ili su bili na neboderima, sa pogledom na 'Sniper Alleyu'. Ljudi,koji su morali vani po vodu ili hranu trčali su trotoarima ili se sklanjali uz oklopna vozila UN-a. Među mecima koji su stizali iznenada i takoreći niotkud, prema Gavazzenijevim istraživanjima, bilo je i onih koje su ispaljivali stranci – 'vikend-snajperisti' – koji bi dolazili petkom, ostajali dva-tri dana, a onda se u nedjelju vraćali kući i u ponedjeljak nastavljali svoje normalne živote".

"Radost ubijanja"

Gavazzeni je od kriminologinje Martine Radice naručio profil počinilaca.

"Bili su dobrostojeći, 'iz viših slojeva društva', poput 'ljekara, sudija, advokata, notara i poduzetnika', skloni lovu. Sve se temeljilo na traženju adrenalina. Bila je to radost ubijanja; jednom osjetiti moć da možeš ugasiti život čovjeku s kojim te ništa ne povezuje", kaže Gavazzeni za njemački list.

U početku se govorilo da su među učesnicima bili desničari.

"To je dezinformacija. Ne potiče od mene. Ne vjerujem da je političko ili ideološko uvjerenje igralo bilo kakvu ulogu", objašnjava Gavazzeni.

Gavazzeni je također potvrdio da je razgovarao s ljudima koji su vidjeli strance da pucaju.

Kako dalje pojašnjava, prvi put je za ratne turiste u BiH saznao u martu 1995. iz članka u Corriere della Sera.

"Bio sam zgrožen i godinama sam o tome razmišljao", naveo je dodavši da je počeo pisati triler na tu temu:

"Ali ubrzo sam shvatio da premalo znam. Sve bih morao izmisliti, pa sam odustao".

A onda je u jesen 2022. izašao film Sarajevo Safari slovenačkog režisera Mirana Zupaniča.

Gavazzeni je pisao Zupaniču, koji mu je poslao link i dostupne podatke. Najviše su ga potresle izjave bivšeg pripadnika bosanske obavještajne službe Edina Subašića. Gavazzeni mu je pisao. Otpočela je intenzivna komunikacija, koja je dio dosjea...

Citat iz e-maila Edina Subašića iz novembra 2024. navodi:

"Krajem 1993. sam iz dokumenata bosanske vojne obavještajne službe, tokom ispitivanja zarobljenog srpskog dobrovoljca, saznao za ovaj fenomen. On je rekao da je s njim iz Beograda došlo pet stranaca. Najmanje trojica su bila Italijani. Sastajali su se u Trstu, zatim bi odletjeli do Beograda, potom su prebacivani u Mostar ili Sarajevo. Od Subašića potiče i izjava da je italijanski vojni obavještajni servis SIMSI (raspušten 2007) tvrdio da su te ture zaustavili".

"U Trstu i Goriciji nema podataka o kretanju lovačkih grupa"

"U međuvremenu u italijanskoj štampi javljaju se i drugi koji potvrđuju optužbe. Diplomata Michael Giffoni, tada stacioniran u Sarajevu, rekao je da mu je 1994. rečeno kako 'stižu autobusi puni bogataša sa svih strana. Lovci, ali i biznismeni'. Javila se i penzionisana radnica Caritasa koja je vodila humanitarne transporte i rekla da je vidjela autobuse iz kojih su izlazili stranci u skupoj odjeći i s oružjem. Hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić upravo tvrdi da je i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić 1992–1993, kao dvadesetogodišnjak 'sarađivao s turistima koji su plaćali', dok je bio dobrovoljac bosansko-srpske milicije koja je držala Jevrejsko groblje iznad Sarajeva. Vučićeva glasnogovornica je te navode odlučno odbacila", istaknuto je dalje u tekstu.

Sve to sada mora provjeriti milansko tužilaštvo. Ispitivanja su već počela. Pokret Pet zvjezdica podnio je parlamentarni zahtjev da se dokumenti, koje italijanske obavještajne službe navodno imaju o "Sarajevo safarijima", učine dostupnim.

Za knjigu o atentatu na papu Ezio Gavazzeni je imao pristup arhivu DIGOS-a, specijalne istražne jedinice italijanske policije.

"Pomislio sam da bi bilo interesantno pitati arhive DIGOS-a u Trstu i Goriciji imaju li bilješke o prolasku lovačkih grupa", naveo je Gavazzeni.

Tamo su mu, međutim, rekli da materijal iz tog perioda više ne postoji.

"Nije li to čudno? Dok se u Rimu sve arhivira, na mjestima koja su tokom rata na Balkanu bila čvorište ljudi, oružja i droge – sve je navodno bačeno?", zapitao se Gavazzeni.

Neke stvari koje priča zvuče gotovo kao teorije zavjere ili kao zaplet iz trilera, piše dalje njemački sedmičnik. Očekivao je prijetnje.

"Ali ništa nije stiglo, a iskreno, to nije dobar znak. Mislim da neko čeka da vidi šta će knjiga otkriti", dodao je italijanski novinar.

Milanskom tužiocu Alessandro Gobiju predao je i listu imena osoba koje je identifikovao kao učesnike safarija. U knjizi ih neće imenovati.

"Ako pravosuđe dođe do istih zaključaka kao Gavazzeni i ako se uspije uhvatiti barem jedan čovjek koji je učestvovao u smrtonosnim safarijima, to bi moglo biti suđenje stoljeća. Indicije su sve vrijeme bile tu. Trebalo ih je samo povezati – što je Gavazzeni radio za svojim laptopom u food courtu jednog tržnog centra", zaključuje na kraju članka list Frankfurter Sonntagszeitung.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad